Istraživanje grada 1 bila je prva radionica u sklopu programa Kulturna putovnica koju smo održali za grupu mladih iz Centra za odgoj i obrazovanje Rijeka. Kao što i samo ime govori, radionica je bila posvećena istraživanju grada Rijeke i njegove bogate povijesti koju su mladi imali prilike upoznati kroz igru i interaktivnu šetnju.

Mladi su imali prilike saznati više o povijesti Sušaka, podjeli i ujedinjenu grada na Riječini, mostovima na Rječini te ulozi Mrvog kanala nekad i danas. Također, radionicu smo iskoristili za međusobno upoznavanje, upoznavanje s ciljem i programom Kulturne putovnice te poticanje grupne kohezije kroz primjenu različitih igara upoznavanja. U foto-kutku mladima smo također napravili polaroid fotografije za putovnice.

Druga radionica Kulturne putovnice održala se je u Prirodoslovnom muzeju Rijeka. Radionica je bila podijeljna u dva dijela, prvi se fokusirao na usvajanje znanja vezanih za životinje te razvoj spacijalnih vještina i vještina rješavanja problema, dok se je drugi fokusirao na usvajanje znanja o biljkama kroz praktičan rad i razvoj finijih motoričnih vještina. U prvom djelu radionice mladi su se imali prilike upoznati se s prostorom i postavom muzeja kroz koncept lova na blago u kojemu su imali zadatak da grupnim riješavanjem zagonetki i tragova samostalno (bez asistencije odraslih) pronalaze muzejske predmete. Nakon svakog uspješnog pronalaska muzejskog predmeta usljedila je kratka priča i razgovor o pojedinom predmetu. Drugi dio radionice održao se je u u prostoru akvarija muzeja. U dogovoru s muzejskom pedagoginjom Anitom Hodak te kustosima muzeja pripremljeni su nam stolovi za radionicu, te je iz depo-a muzeja iznesen primjerak herbarija te preša za izradu herbarija kako bi mladi iz prve ruke mogli saznati na koji način i s kojom svrhom se prikupljaju, čuvaju i obrađuju predmeti iz biljnog svijeta.

Treća radionica Kulturne putovnice održala se 9. 11. 2020. u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Rijeka. Radionica je bila posvećena izložbi koja je nedugo prije radionice otvorena u muzeju – 51000 Balthazargrad. Izložba Balthazargrad na atraktivan, zabavan i interaktivan način priča priču o nastanku profesora Balthazara, o mnogim slojevima koji se otkrivaju gledajući njegove dogodovštine, ali i o važnosti ovoga animiranog serijala u kontekstu vremena u kojem živimo. Kako je sam postav izložbe 51000 Balthazargrad prilagođen djeci, ali i odraslima te ohrabruje igru, ali i učenje, bilo nam je važno da radionicu Kulturne putovnice u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti održimo upravo u periodu održavanja ova izložbe. U suradnji s muzejskom pedagoginjom Ivanom Lučić i Korom Girin, priprema radionice Kulturne putovnice bila je usmjerena na odabir i naglasak upravo onih interaktivnih dijelova izložbe kroz koje je mladima omogućeno da dožive muzej kao mjesto u kojem svjesno koristimo sva naša osjetila. Moguća zamka ove izložbe za skupinu mladih s teškoćama mogao je biti upravo intenzitet podražaja (boja, oblika i zvukova) na samoj izložbi. Zato je radionica osmišljena na način da prati prostor izložbe podijeljen na Svemir, More, Rijeku i Grad te postupno mlade uvodi u svaku od navedenih cjelina pozivajući ih da kroz promatranje izložaka pronalaze sličnosti Balthazargrada i Rijeke. Na taj način, mladima smo omogućili lakše snalaženje u prostoru, uvjete za održavanje bolje koncentracije i pažnje, a uz to bili su potaknuti i da upotrijebe i „dozovu” neka od znanja koja su imali prilike usvojiti kroz radionicu Istraživanja grada.

Četvrta radionica Kulturne putovnice održala se 18. 3. 2021. u Palači šećera, novom domu Muzeja grada Rijeke. S obzirom na to da je Muzej grada Rijeke tek unatrag nekoliko mjeseci otvorio vrata svog stalnog postava na novoj adresi, ovo je mladima iz Centra za odgoj i obrazovanje i njihovim profesoricama bio prvi posjet Palači šećera. Stoga su se na radionici mladi imali prilike upoznati s najznačajnijim temama iz riječke povijesti poput povijest velikih riječkih kompanija, prvog torpeda na svijetu, Mornaričke akademije, Rijeke kao iseljeničke luke, povijesti riječkog kazališta, glazbe… ali isto tako i sa samim prostorom Palače šećera i postupnim nastankom novog Art kvarta Benčić. Zahvaljujući bliskoj suradnji s muzejskom pedagoginjom Josipom Verbanac, održano je prilagođeno interaktivno vodstvo kroz cijeli stalni postav muzeja s posebnim naglaskom na samu povijest Palače šećera i proizvodnju šećera u Rijeci. Na praktičnom dijelu radionice mladi su imali priliku okušati se u izradi šećernih glava, onakvih kakve su se svojedobno proizvodile u riječkoj Rafineriji šećera i koje su izložene u postavu muzeja.

Cilj radionice bio je omogućiti mladima da se upoznaju i povežu s kompleksom Benčić kao novim kulturnim centrom čije će usluge i programe moći koristiti u narednim godinama. Radionica je bila podijeljena u dva dijela te je uključivala rad na pripremljenim didaktičkim materijalima, a zatim rješavanje kviza putem mobitela. Kroz sudjelovanje u grupnim aktivnostima i zadacima te kasnije interaktivnom kvizu putem platforme Kahoot, mladi su imali prilike razvijati vještine timskoga rada i timskog pristupa rješavanju problema.

Šestu radionicu Kulturne putovnice održali smo u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja smještenom u Guvernerovoj palači. Mladi su se imali prilike upoznati sa samom zgradom muzeja kao spomenikom kulture te kroz interaktivnu šetnju dobiti pregled brojnih zbirki koje su našle svoje mjesto u muzeju. U obilasku smo koristili mape muzeja. Na taj način mladi su imali prilike učiti kako čitati i tumačiti mape čime smo nastavili rad na razvoju njihovih spacijalnih vještina i razmišljanja. S obzirom da se PPMHP može pohvaliti brojnim interaktivnim i multimedijalnim segmentima postava, u drugom dijelu radionice usredotočili smo se upravo na njih. Mladi su tako imali priliku još jednom razbiti iluziju o muzejima kao zastarjelim ili dosadnim mjestima te iz prve ruke vidjeti i isprobati razne edukativne igre i multimedijalne sadržaje iz postava Tragovi vremena.

Prvi puta u povijesti Gradske knjižnice Rijeka u novom Dječjem odjelu Stribor u Dječjoj kući integriran je i sustav za samozaduživanje i samorazduživanje knjiga te su mladi imali prilike osobno isprobati kako samostalno pronaći željeni naslov te ga bez dodatnog zadržavanja i čekanja zadužiti ili razdužiti. Nakon završetka vodstva knjižnicom i ispunjavanja putovnica, iskoristili smo priliku da mlade upoznamo i s ostalim prostorima u Dječjoj kući: Galerijom, Kinom, Backstage dvoranom, Šumom Striborovom te krovnom terasom i Kontejnerom – multifunkcionalnim prostorom u središtu krovne terase.

Mladi su imali priliku i vidjeti procese koji prethode stvaranju krajnjeg produkta kojeg većina ima priliku vidjeti tek iz gledališta. Drugi dio radionice održao se je u foajeu kazališta u kojemu smo pod vodstvom Nikoline Hrge imali priliku sudjelovati u nekoliko zanimljivih dramskih igara. Kvalitetno provedenim vremenom u kazalištu željeli smo pomoći djeci da razviju osobnu vezu s kazalištem kao mjestom u kojem su dobrodošli, kojeg poznaju i u kojeg se žele vraćati. Osim što su na kraju radionice ispunili još jednu stranicu svoje Kulturne putovnice, mladi su izrazili želju za povratkom u kazalište, ovoga puta na kazališnu predstavu.